FEMINIZAM U SRBIJI : TEORIJA, ISTRAŽIVANJA, STVARALAŠTVO
2. oktobar 2017
FEMINISTIČKO ČITANJE LEKTIRE
Dr Jelena Stefanović (1969, Užice)završila je Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu na grupi za jugo-svetsku književnost, a doktorirala je na Rodnim studijama Univerziteta u Novom Sadu. Već 20 godina radi kao nastavnica srpskog jezika i književnosti u osnovnoj i srednjoj školi. Trenutno je zaposlena u VOS „Kreativno pero” i Baletskoj školi „Lujo Davičo” u Beogradu. Vodi različite programe stručnog usavršavanja nastavnika/ca (od 1997. godine), kao i seminare koji se odnose na rodnu ravnopravnost za različite ciljne grupe (od 2001. godine). Objavljuje radove iz književnosti, metodike nastave književnosti i književnosti za decu.
Cilj ovog predavanja je da se iz ugla feminističke književne kritike interpretiraju romani iz programa srpskog jezika za drugi ciklus obrazovanja (V–VIII razred osnovne škole), odnosno da se ukaže na rodne stereotipe u različitim aspektima ovih romana (karakterizacija likova, narativne perspektive, raspodela prostora, tipovi priče), kao i da se razmotre mogućnosti uvođenja rodne perspektive u nastavu književnosti u osnovnoj školi. Pored mnoštva zanimljivih rezultata dobijenih detaljnim istraživanjem u ovoj oblasti, na nekoliko konkretnih primera biće pokazana razlika između uobičajenog i feminističkog tumačenja izabrane lektire.
9. oktobar 2017.
dr Svetlana Tomić – ŽENE, PAMĆENJE I ISTORIJA: AUTOBIOGRAFIKA KAO SUOČAVANJE SA PROŠLOŠĆU I PROIZVOĐENJE BUDUĆNOSTI
Dr Svetlana Tomić, docentkinja na Fakultetu za strane jezike Alfa BK univerziteta u Beogradu, članica uredništva Serbian Studies (Washington D.C), bavi se istraživanjem pouzdanosti i relevantnosti javnog institucionalizovanog znanja o srpskoj književnosti, kulturi i društvu druge polovine 19.veka. Objavila je tri naučne monografije, jedan nacionalni naučni zbornik, priredila je tri knjige sa predgovorima, hronologijama i pogovorima, objavila šest radova u časopisu sa Tomson Rojters liste, preko 20 naučnih čanaka u uglednim inostranim i domaćim naučnim časopisima; sarađivala sa redakcijama književnih časopisa (Srbija, Hrvatska, BiH, Mađarska, SAD), bila saradnica kulturne rubrike Politike (2005-2009) i projekta Pojmovnik postjugoslavenske književnosti HRT-a (2013-2016). Učestvuje u naučnom projektu 47021 Rodna ravnopravnost i kultura građanskog statusa: istorijska i teorijska utemeljenja u Srbiji. Predavanja po pozivu održala je na sledećim institucijama: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beogradska otvorena škola, Centar za rodne studije, Kolumbija Univerzitet.
Njeni radovi dostupni su na: https://ftb.academia.edu/SvetlanaTomic.
Intervju sa dr Svetlanom Tomić možete pogledati ovde
Cilj predavanja jeste analiza pouzdanosti akademskog znanja koje se usled odsustva kritičkog preispitivanja učvrstilo u sve nivoe obrazovanja, a iz perspektive korigovane istorije sagledavanje mogućnosti drugačijih društvenih odnosa u budućnosti.
U drugoj polovini 19.veka pojavljuje se po prvi put u srpskom društvu značajan broj važnih žena intelektualki što omogućava ispitivanje konstruktivne veze između obrazovanja, feminizma i napretka srpskog društva. Međutim, ta činjenica i doprinos obrazovanih žena razvoju srpske kulture i društva kasnije nestaje iz javnog pamćenja jer su oficijelni istoričari jednostavno odlučili da predstave redukovanu istorijsku građu.
Sa ignorisanjem žena, fabrifikovalo se izmišljanje tradicije velikana, iskrivljavalo se znanje o prošlosti, zanemarivalo se nasleđe žena, što je stalno uslovljavalo propadanje onoga što su one stvorile u kulturi, nauci, umetnosti, politici… Autobiografika istaknutih žena odnosi se na delove različitih tekstova u kojima su one opisivale sebe (memoari, dnevnici, pisma; priče, romani, pesme, pesme u prozi, putopisi), predstavlja proširen skup primarnih izvora koji omogućava rekonstrukciju prošlosti ali i konstrukciju drugačije budućnosti. Vratiti se ličnostima čiju smo kulturu uništavali znači zaustaviti davno uspostavljenu vezu grobne metaforike i kulture žena, omogućiti transfer iskustava i znanja, uspostaviti drugačije standarde, ili istoriju nasilja pretvarati u istoriju pravde i afirmacije identiteta intelektualki i liderki.
16. oktobar 2017.
dr Lilijana Čičkarić – FEMINIZACIJA PROSTORA POLITIČKE MOĆI
Dr Lilijana Čičkarić je naučna savetnica i upravnica Centra za sociološka i antropološka istraživanja Instituta društvenih nauka u Beogradu. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Bavi se studijama roda, sociologijom društvenih pokreta i sociologijom politike. Kao gostujuća istraživačica i predavačica boravila je na Univerzitetu u Oslu, na Univerzitetu u Amsterdamu i Univerzitetu Kvins u Belfastu. Kao Fulbrajtova stipendistkinja usavršavala i predavala se na univerzitetima Boston, Masačusets i Harvard. Pored velikog broja radova u domaćoj i stranoj periodici i poglavlja u knjigama, do sada je objavila i pet monografija: Žene i politika iz rodne perspektive, 2016; Globalne promene – lokalne interpretacije, Identitet mladih u rizičnom društvu, 2011; sa Marijom Kolin, Ekonomska i politička participacija žena u kontekstu evropskih integracija, 2010; Društvene promene i generacijska politika, 2006; sa Anđelkom Milić, Generacija u protestu, Sociološki portret učesnika SP 1997/98 u Beogradu, 1998.
Radovi dr Čičkarić su dostupni na https://independent.academia.edu/LilijanaCickaric
Cilj istraživanja je bio da se prikažu mogućnosti i prepreke ušešća žena u formalnoj politici, zatim analizira način i vrste zastupanja političkih interesa žena, odnosno odgovor državnih i društvenih institucija na potrebu žena da podjednako participiraju i budu predstavljene u procesima rukovođenja i odlučivanja. Fokus je na institucijalnoj politici, participaciji žena u parlamentu, izvršnoj vlasti, organizacijama u kojima se donose političke odluke i u političkim partijama, posredstvom kojih se žene kandiduju za značajne političke funkcije. Posebno se insistira na fenomenu rodnog disbalansa u institucijama, koji pokazuje da je moć žena ograničena ne samo normativno, već i institucionalno, kroz procese, prakse, ideologije i mehanizme društvene raspodele. Razmatraće se sledeća pitanja: koji se rezultati mogu očekivati povećanjem broja žena u politici? kakva je percepcija i recepcija žena u politici od strane javnosti? šta se podrazumeva pod specifično ženskim interesima? da li je veće prisustvo žena u procesu donošenja odluka garancija reprezentacije ženskih interesa? da li žene imaju moć unutar političkih stranaka? da li su kvote glavni mehanizam koji garantuje veće učešće žena u politici?
23. oktobar 2107.
dr Suzana Ignjatović – FEMINIZAM I SAVREMENA RASPRAVA O DOJENJU
Dr Suzаnа Ignjаtоvić је viša naučna saradnica u Institutu društvenih nauka. Doktorirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Najznačajnije oblasti naučnog interesovanja: sociologija javne politike (posebno oblasti zdravstva i socijalne politike), sociologija nauke i saznanja, sоciоlоgiјa pоrоdicе, živоtnоg toka i roda, sоciоlоškа i аntrоpоlоškа tеоriја.
Odnos prema ženskom telu, radjanju, roditeljstvu i biološkim procesima predstavljao je oduvek izvor neslaganja i rasprava u okviru feminističkih pozicija. Dojenje predstavlja dobar primer feminističkih dilema kada je reč o ovom domenu. U poslednjih dvadesetak godina došlo je do snažne promocije dojenja kao „jedinog ispravnog načina ishrane beba“, u čemu učestvuju međunarodne organizacije (UN) koje se bave javnim zdravljem, mediji, čak i naučna produkcija. Status dojenja se menja u javnoj politici i popularnoj kulturi. Danas dominira paradigma « breast is best » sa moralizujućim prizvukom da je dojenje neodvojivi deo (dobrog) majčinstva. U takvom kontekstu, postavlja se pitanje pozicioniranja feminizma. Osnovna teza je da feminizam ima ambivalentan odnos prema politici i etici dojenja i da se kompleksnost ovog pitanja uočava u svim fazama razvoja feminizma.
PREDAVANJA SE ODRŽAVAJU U MALOJ SALI KOLARČEVE ZADUŽBINE, PONEDELJKOM U 18 SATI, ULAZ SLOBODAN.
[…] Novi ciklus predavanja SeFem-a od 2. do 23. oktobra, ponedeljkom u 18 sati u Maloj sali Kolarčeve z… […]