Emerita prof dr. Branka Lazić je prepoznala prostor iz svog domena kako da podrži žene, i to u onom delu u kojem one najčešće samostalno donose odluke – a to su njihove kućne bašte. Pa su tako povezivanje tradicionalnog znanja iz povrtarstva i cvećarstva žena sa modernom naukom, bio – baštovanstvo i organizovanje žena u […]
nagrada “Anđelka Milić”
Nagrada Anđelka Milić 2022 – prof. dr Dragana S. Zaharijevski, Univerzitet u Nišu
Prof. dr Dragana S. Zaharijevski je tokom 2021. godine je sa timom saradnica – prof. dr Nevena Petrušić, prof. dr Danijela Živković, docentkinja Anđelija Tasić, dr Vida Vilić, dr Natalija Žunić i dr Jasmina Nedeljković – sprovela eksplorativno istraživanje pod nazivom „Rodna ravnopravnost na Univerzitetu u Nišu: stanje i perspektive“ uz podršku Misije OEBS-a u […]
Nagrada Anđelka Milić 2022 – prof. dr Svetlana Tomić, Alfa BK Univerzitet
Prof. dr Svetlana Tomić je ostvarila decenijski istorijsko-teorijski istraživački, kritički i izdavački doprinos rodnim i feminističkim studijama. U oblasti istorije književnosti: otkriće i argumentovan opis značaja niza autorki iz 19. i početka 20.veka (kraljica Natalija Obrenović, Draga Gavrilović, Danica Bandić, Milka Grgurova…); u oblasti autodokumentarnih tekstova žena (učiteljica i Stanke Glišićeve, kraljice Natalije, Savke Subotić, Drage Ljočić, Klare […]
Nagrada Anđelka Milić 2022 – doc. dr Karolina Lendák-Kabók, Univerzitet u Novom Sadu
Doc. dr Karolina Lendák-Kabók je rukovoditeljka Univerzitetskog centra za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije od 2021. godine, u okviru koga radi na promovisanju rodne ravnopravnosti u visokom obrazovanju i ponovnoj akreditaciji master studija roda na ovom Univerzitetu. Dr Lendák-Kabók je koordinirala rad na Akcionom planu za rodnu ravnopravnost Univerziteta u Novom Sadu koji je usvojen 2021. godine. Zahvaljujući […]
Nagrada Anđelka Milić 2022 – dr Margareta Bašaragin, Udruženje Ženske studije i istraživanja
Dr Margareta Bašaragin je nagrađena zbog posebnog pristupa kojim povezuje rodne i ženske studije sa multikulturnom Suboticom iz bliže istorije i savremenog života. Bašaragin u istraživanju kombinuje kao osnovni metod životnu priču, odnosno neposredno kazivanje žena, sa podacima sačuvanim u različitim arhivama i spisima, fotografijama, novinskim člancima i to na tri jezika: srpskom, mađarskom, nemačkom. […]
